-
Logaritamsko računalo
William Oughtred izradio je 1622. godine logaritamsko računalo. Računalo je moglo obavljati mnoge računske operacije, a rezultat se dobivao pomicanjem središnjeg ravnala. Najviše su ga koristili inženjeri i tehničari, a ostao je u upotrebi sve do izuma elektroničkog kalkulatora. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve, a konstruirao ga je Blaise Pascal kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Njemački filozof i matematičar Gottfried Wilhelm von Leibniz usavršio je Pascalov izum uz pomoć originalnih bilješki i skica, tako da je njegov kalkulator omogućio, osim dodavanja i oduzimanja, množenje, podjelu i izračun kvadratnog korijena. Taj kalkulator i dalje nije bio najprecizniji. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj izumio je Charles Babbage. Njegov se stroj koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice. To je bilo računalo koje je trebalo automatski izračunavati tablicu polinoma i ostale funkcije aproksimiranih polinomima. Stroj nikad nije dovršen zbog financijskih problema. -
Analitički stroj
Babbage stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje. Ovaj stroj, makar nije u potpunosti realiziran po Babbagovom planu, smatra se po ideji prvim modelom računala sličnom današnjim računalima. -
Sortirni stroj
Američki statističar Herman Hollerith konstruirao je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica koje su se koristile za pohranu podataka. Stroj se koristio za ubrzanje postupka brojanja glasova u SAD-u. Brojanje glasova je na ovaj način bilo 3 puta brže od ručnog prebrojavanja. Pokrenuta je komercijalna proizvodnja Hermanovog proizvoda. -
Z3
Konard Zuse prvo izrađuje računalo Z1 pa zatim Z2 te nakon toga tek 1941. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. -
Mark1
Howard Aiken uz financijsku pomoć IBM izrađuje prvo elektromehaničko računalo Mark1, a računalo je težilo oko 5 tona. Smatralo se prvim univerzalnim kalkulatorom. -
ENIAC
ENIAC se smatra prvim elektroničkim, programibilnim, digitalnim računalo opće namjene. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima te je moglo rješavati različite zadatke. Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku. Računalo se najviše koristilo u vojne svrhe. -
Period: to
1. generacija računala
Računala prve generacije koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica i papirna vrpca. Služio se programskim jezicima FORTRAN i COBOL. Ta računala bila su ogromna i teška, a izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se te su se često
kvarila. -
UNIVAC
Univerzalno automatsko računalo ili UNIVAC bila je računalna prekretnica koju su postigli dr. Presper Eckert i dr. John Mauchly, tim koji je izumio ENIAC računalo. Računalo UNIVAC trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. -
Period: to
2. generacija računala
Druga je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Nova računala bila su manja, pouzdanija i brža te su se manje kvarila. Usavršava se i softver. Računala imaju veći kapacitet memorije. Kao ulazni medij razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi. -
Period: to
3. generacija računala
Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove (minijaturni, složeni elektronički sklop koji upravlja elektroničkim signalima u gotovo svim elektroničkim uređajima) kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija računala
- generacija računala koristi mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. U ovoj generaciji nastaju i čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Početkom 80-tih god. pojavljuju se prva osobna računala ili PC. Izrada programa za računala postaje sve lakša s pojavo novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima.
-
Period: to
5. generacija računala
- generacija računala počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
