-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo je sprava kojom su se nekad do nekog stupnja točnosti izračunavale operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima. Sastoji se od jednog čvrstog i jednog pomičnog lineala na kojem su odmjereni longitudinalni brojevi. Logaritamska računalo poznato je pod nazivom pomično računalo ili "šiber". -
Pascalina
Uređaj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Jedina mana mu je bila ta što nije bio u potpunosti precizan i pouzdan. Izradio ga je Blaise Pascal kako bi olakšao posao svome ocu porezniku. Uređaj je moga zbrajati i oduzimati brojeve sve do 9 999 999. -
Leibnizov kalkulator
To je bio mehanički kalkulator koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ovaj stroj također nije bio precizan, ali je bio precizniji od prethodnik, nije se upotrebljavao u praksi. Utemeljio je binarni brojevni sustav. Izumio ga je Gottfried Wilhelm Leibniz. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje logaritamskih tablica, pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice. Dobiveni rezultati zapisivali su se na papiru, a stroj se pokretao okretanjem ručice. Koristio s dekadskim brojevnim sustavom. Izumio ga je Charles Babbage. Stroj nije dovršen zbog prevelikog troška. -
Analitički stroj
Taj stroj imao je sve elemente suvremenih računala. Smatra se po ideji prvim modelom računala sličan današnjim. Imao je ulazno-izlaznu jedinicu: jedinicu za unos podataka, odnosno za ispis istih. Trebao je rješavati probleme bilo kojeg tipa za koje je imao program koji se unosio na bušenim karticama. Analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala. Izumio ga je Babbage. -
Sortirni stroj
Stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa
stanovništva u SAD-u 1890 godine. Imao je prvu automatsku obradu podataka. Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a podaci koje je obrađivao bili su pohranjeni na bušene kartice. Kreirao ga je Herman Hollerith. -
Z3
Z3 bio je prvi automatski programibilni stroj za računanje koji je upotrebljavao i binarni brojevni sustav. Radio je na principu binarne algebre. Izumio ga je Zuse. -
Mark 1
To je prvi stroj koji je moga izračunati duge popise matematičkih problema. Računalo je težilo oko 5 tona, a dužina računala bila je malo manja od 20 metara. Ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima. Mark 1 najveće je industrijsko elektromehaničko računalo. Također su mu za rad bile potrebne bušene kartice. Izumio ga je Howard Aiken. -
ENIAC
Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku. To je prvo veliko elektroničko računalo. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima te je moglo rješavati različite zadatke. Mogao je zapamtiti 20 brojeva od 10 znamenki i imao je 5000 zbrajanja u sekundi. Izumila ga je istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly. -
Period: to
1. generacija
Računala prve generacije bila su velika i spora. Nisu bila potpuno razvijena te su se često pregrijavala i kvarila zbog tada još nedovoljno razvijene tehnologije. Obavljala su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Često su se kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i papirne vrpce. -
UNIVAC
Kratica za Universal Automatic Computer. Proizvođač mu je bila kompanija Remington Rand. Jedno od težih računala u povijesti - oko 13 tona. Moglo je obavljati 1,905 operacija u sekundi. Univac je uspješno predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora 1952. godine. -
Period: to
2. generacija
Početak 2. generacije započeo je izumom tranzistora pomoću kojeg su se kasnije uspješno razvila brža, pouzdanija i bolja računala. Računala su imala veći kapacitet memorije. Tada su se razvili programski jezici cobol i fortran. Računala su i dalje jako velika, ali za razliku od onih iz 1. generacije troše mnogo manje energije te se njima lakše upravlja. -
Period: to
3. generacija
Povećao se broj tranzistora te su se povezali u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop. Veliki napredak je taj što su uspjeli napraviti istovremenu neovisnu obradu podataka prema nekoliko programa i mogućnost priključivanja terminala koji omogućuju daljinsku obradu podataka. Hardware računala se usavršava, računala troše manje energije. Razvio se i više programski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija
Element za gradnju računala je integrirani krug s visokim stupnjem integracije. Gradnju bržih, jeftinijih i boljih ujedno i pouzdanijih računala omogućio je izum mikroprocesora 1971. godine .Računala su se počela proizvoditi u većem broju i bila su dostupnija većoj masi ljudi. Brzina rada iznosi po nekoliko stotina MIPS-a. Uporaba računala je jednostavna zahvaljujući raznolikom i razvijenom softwareu te jednostavnom načinu korištenja i komuniciranja sa njima. -
Period: to
5. generacija
Peta generacija počela se razvijati u Japanu početkom 80-tih s ciljem da se naprave inteligentna računala. Uređaji 5. generacije temelje se na umjetnoj inteligenciji. Upotreba paralelne obrade čini umjetnu inteligenciju stvarnošću. Inteligentna računala trebala su rješavati zadatke za koja su potrebna ljudska svojstva (inteligencija, imaginacija, intuicija). Također se razvijao i ekspertni sustav - program koji savjetuje ostale stručnjake i daje im savijete. Razvijali su se i prirodni jezici.
